WRC Croatia rally u Karlovcu budi i duh slavnih motokros dana!

blank

Od 22. do 25. travnja Hrvatska je po prvi put domaćin utrke World Rally Championshipa. Četiri brzinska ispita voze se u okolici Karlovca, koji već ima iskustva s organizacijom najvećih svjetskih auto-moto natjecanja – umjesto motocikala, sada su u prvom planu automobili.

Po drugi puta u svojoj povijesti Karlovac i okolica bit će u središtu pozornosti ljubitelja oktana i brzina diljem svijeta. Nakon što je u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća grad na četiri rijeke u četiri navrata bio domaćin utrka Svjetskog prvenstva u motokrosu, sada će stazama u gradskoj okolici juriti vozači i timovi World Rally Championshipa, druge najatraktivnije i najpopularnije svjetske automobilističke karavane, čiju popularnost nadmašuje samo ona Formule 1.

Najbolji svjetski vozači motokrosa u Karlovcu su se nadmetali četiri puta. Poticaj je bilo uređenje izuzetno atraktivne i vrlo teške staze oko i podno Starog grada Dubovca, koja je brzo stekla i međunarodnu reputaciju, isprva kroz „Dunavski kup“ i „Nagradu Karlovca“ na kojima su nastupali vozači iz desetak europskih zemalja, a potom i uz veliku počast uz uvrštavanje karlovačke utrke u kalendar Svjetskog motokros prvenstva 1971. godine. Uz gotovo 20.000 gledatelja ispod dubovačke gradine nastupila su 43 vozača iz 19 zemalja svijeta, među kojima i jedan od najboljih karlovačkih sportaša svih vremena Leno Šoštarić.

Već 1974. godine staza na Dubovcu ponovno je bila domaćin utrke Svjetskog prvenstva, no bila je to i posljednja velika priredba na Dubovcu – između sportske atraktivnosti i kulturno-povijesne baštine prevagnula je potreba za očuvanjem baštine, na što nitko nije imao prigovora, iako su mnogi žalili za uistinu atraktivnim dubovačkim utrkama. No, odlična organizacija karlovačkih utrka i izgradnja nove vrlo atraktivne staze na Slunjskim Brdima osigurale su nove velike međunarodne utrke, uključujući i još dvije u programu Svjetskog prvenstva – 1977. i 1979. godine. Uz Lenu Šoštarića među najboljim svjetskim vozačima mjesto je tada pronašao još jedan Karlovčanin – Željko Zorić.

Domovinski rat prekinuo je tradiciju velikih natjecanja na Slunjskim Brdima, a karlovački ljubitelji moto sporta nadaju se kako će uskoro ponovno zaživjeti staza na Logorištu, jer motokros je našem gradu „u krvi“.

Automobili umjesto motocikala

No, u međuvremenu na svoje će doći ljubitelji automobilizma. I to ne tek „zamjenom“ za slavne dane motokrosa, već zasigurno najatraktivnijim i najvećim sportskim događajem u gradskoj sportskoj povijesti uz Svjetsko prvenstvo u košarci (1970.) i Univerzijadu (1987.).

Hrvatska će od 22. do 25. travnja po prvi puta biti domaćin ovog velikog natjecanja, a dobar dio odvijat će se na stazama u karlovačkoj okolici i na području Karlovačke županije. Tako će u petak 23. travnja najbolji svjetski vozači rallya voziti brzinske ispite Jaškovo – Mali Modruš Potok te Pećurkovo Brdo – Mrežnički Novaki, a  danas kasnije etape Krašić – Vrškovac i Vinski Vrh – Duga Resa.

Dakako, u Hrvatsku stižu najveće zvijezde ovog sporta iz cijelog svijeta, a već i prije nego je počela utrka se upisala u povijest! Naime, na Croatia Rallyju kao vodeći će startati najmlađi vozač u povijesti, tek 20-godišnji Finac Kalle Rovanperä, koji nakon prve dvije utrke WRC-a za ovu sezonu (Monte Carlo i Finska) vodi na ljestvici ispred posljednjih godina dvojice najistaknutijih i najboljih vozača rallyja – Francuza Sébastiena Ogiera i Estonca Otta Tänaka. Ogier je bio najbrži u Monte Carlu, a Tänak u Finskoj, no obojica su imali peh u drugoj utrci pa se mladi Finac s drugim i četvrtim mjestom probio na sam vrh.

Ukupno se očekuje dolazak 80 vozača i gotovo 1500 članova timova i mehaničara, a u Hrvatskoj će početi i novo izdanje Junior WRC Rallyja s najboljim mladim vozačima svijeta.

U predahu automobilističkih uzbuđenja nemojte propustiti sve druge užitke koje nudi Karlovac, posebno u proljeće jedna od najprivlačnijih hrvatskih destinacija, grad koji se hvali da nije sadio i gradio parkove, već je, obrnuto – samog sebe izgradio i „posadio“ usred velikog parka. I zaista, kilometri karlovačkih šetnica kroz drvorede i parkove, omeđene rijekama, natjerat ćete da ste zaista u jednom ogromnom parku. Ne propustite ni jedini hrvatski slatkovodni akvarij Aquatiku, kojem ćete se diviti već izvana za arhitektonski dizajn nagrađen brojnim međunarodnim nagradama, Muzej Domovinskog rata na Turnju koji će vas provesti kroz teške, ali i slavne dane nedavne karlovačke povijesti, Stari grad Dubovac koji bdije nad gradom od njegovog osnutka, a povijest mu seže još u 13. stoljeće, popijte čuveno Karlovačko pivo i uživajte u ukusnom zalogaju u nekom od brojnih karlovački restorana – posebno ako volite ribu, jer ovog proljeća upravo će riblji specijaliteti biti tematska gastro ponuda u gradu na četiri rijeke!

Paviljon Katzler, karlovački kabinet čuda

Paviljon Katzler

Premda je Paviljon Katzler najmanji turistički centar na svijetu, u njegovu bogatstvu lako se izgubiti. Ovo je suvenirnica, muzej i galerija, riznica kulture i povijesti, informacijski punkt i najljepši foto kutak, okupljalište i sastajalište, početak i kraj svake karlovačke promenade. A jedva pet ljudi u nj stane!

Davne 1891. godine Karlovac je imao tek 10 tisuća stanovnika, no Društvo za poljepšavanje grada već tada se brinulo da njegovi stanovnici žive lijepo i dišu zdravo. Njegovom zaslugom Karlovac je dobio bajkoviti drvored pored Velike kavane, ali i preslatki mali paviljon koji je prije 130 godina predstavljao naš rastući grad na Gospodarskoj izložbi u Zagrebu – i otad ga nije prestao ponosno predstavljati svim njegovim žiteljima i posjetiteljima.

Po povratku iz Zagreba, paviljona se brižno prihvatio prvi stručni gradski vrtlar Engelbert Hajek koji ga je smjestio na sadašnju lokaciju na samom ulazu u Promenadu, a nekoliko godina kasnije paviljon je dobio novog vlasnika po kojemu i danas nosi ime. Wilhelm Friedrich Katzler bio je glavni vrtlar dvorca Lužnica kraj Zaprešića i sa svojim sinovima je pretvorio paviljon u čuvenu gradsku oazu rajskih tekstura, boja i mirisa. Čak i usred ledenih zima, u futurističkim staklenicima Katzlerovih razlijegale su se opojne arome ciklama i azaleja, egzotičnih orhideja i svog začinskog bilja koje možete zamisliti, a Paviljon Katzler bio je izlog njihova talenta, truda i mara, cvjećarnica koja nije samo pratila, nego i stvarala europske trendove.

Paviljon Katzler – najšarmantniji turistički centar

Zapušten nakon Drugog svjetskog rata i temeljito oštećen u Domovinskom ratu, neuništivi Paviljon Katzler početkom ovog stoljeća zakoračio je u novu mladost. Ovo je sada najmanji – ali najšarmantniji – turistički centar s najvećom gustoćom povijesnih artefakata i originalnih suvenira po kvadratnom metru, pravi kabinet čuda koji je u minijaturan prostor sabio čitavo vrijeme i postao svjedok prošlosti, ponos sadašnjosti i zalog budućnosti našeg prekrasnog grada.

Poslušajte njegove priče, prolistajte njegove knjige, razgledajte njegova blaga, prisvojite njegove uspomene i ponesite Karlovac sa sobom gdje god vas odnese put. Zavirite unutra i shvatit ćete koliko mnogo stane u tako malo.

Križ koji priča

Visit Karlovac

Svaki Karlovčanin prilikom bilo koje šetnje centrom grada, poslovne ili privatne, užurbane ili lagane, uvijek i neizostavno pogled usmjeri prema zvoniku crkve Presvetoga Trojstva. To je za nas orijentir, zvijezda vodilja, semafor ili možda samo blaga doza mira koja nam pomaže da idemo dalje kada je teško.

Je li uvijek bilo tako? Lagali bismo kada bismo rekli da jest jer znamo da prva crkva na tom mjestu nije imala zvonik. Možda neku manju kulu koja je zapravo služila kao barutana. Ali već nakon prvih stotinjak godina zvonik se počeo nazirati. Rastao je i stasao do pune visine nadvisujući bilo koju građevinu u okolici. Na samome vrhu postavljen je križ kao simbol kršćanstva u Karlovcu. Postavljen je i barometar pa je idućih skoro 230 godina križ bio najbolji prijatelj svima koji su željeli znati vremensku prognozu. Dok je na Starom placu bio plac (čitaj tržnica), trgovci su često gledali u nebo iako tada još nije bilo zrakoplova i helikoptera. Dobro su znali – ako je križ paralelan s Hauptstrasse (čitaj Radićevom ulicom), slobodno su mogli iznijeti na klupe i štandove mnoštvo robe bez straha da će im je kiša uništiti. Ako je križ mijenjao smjer te činio odmak od naše žile kucavice, dobro su razmislili što će izložiti i koliko toga. Bilo je važno moći na brzinu pokupiti robu i pobjeći pod krov.

S vremenom su stigli prognostičari i križ je malokome davao informaciju o vremenu. Zapravo je i dalje svima pričao, ali rijetki su ga čuli. Tek su poneki znali zašto križ „pleše“ na svojoj jabuci, vrti se i pravi piruete kao kakav baletan. A onda je, nakon duge šutnje, opet progovorio. Progovorio je u trenutku slabosti, poljuljan na svom postolju potresima i staračkim godinama. Progovorio je gromko, pravilnim ovalnim slovima, rukom ispisanim pred sto-dvjesto godina. I kad je jednom pustio glas, nezaustavljivo je pričao svoju priču o ljudima i gradu koji nas voli i kojega mi volimo. Spušten na zemlju, u ravninu s nama, svojim obožavateljima, dao nam je da ga upoznamo, dodirnemo i divimo mu se još više. Sada znamo gotovo svaki detalj na njemu, svaki cvijet, svaki list, svaku nijansu boje koju su mu darovale godine i stoljeća. Sada znamo i njegovu fizičku veličinu. Duhovnu smo znali i prije, a u našim očima on je još veći i još vredniji.

Ovih dana ponovo su sve oči uprte u nebo – ovoga puta čekajući da se naš čuvar vrati na mjesto koje mu pripada.

Visit Karlovac blog

Petak – sajmeni dan

blank

Ponekad su najbolje stvari one besplatne. A po besplatno se dolazi na sajam.

Petak je u Karlovcu. Neki prošli petak. Neki od prije barem 50-ak godina. Petkom se na središnjem trgu u Zvijezdi skupljaju trgovci, majstori zanatlije, preprodavači. Svi dolaze u Karlovac donoseći svoje proizvode. I tako već skoro 400 godina. Prvih 40-ak dali su nam subotu, a onda je Ferdinand Treći 1639. potpisao da to bude petak. Naš sajmeni dan jedan je od najstarijih u Hrvatskoj na petak.

U početku je ovaj trg bio namijenjen vojsci, ali taj jedan dan u tjednu dolazili su trgovci i opskrbljivali vojsku i malobrojne civile svim onim sitnim potrepštinama koje su im trebale za život. Češalj, cipele, komad odjeće za spavanje… Velika oprema potrebna za vojsku, naoružanje i slično, dolazilo je lađama, Kupom.

Najviše su ovamo dolaze žene. Zato se ovaj plac zvao i „ženski plac“. Uglavnom su klupe bile postavljene na dijelu trga od zdenca, prema kaldrmi (sjeverna strana, prema ljekarni). Bilo je tu nekoliko redova drvenih štandova s nadstrešnicama i klupama (dio je bio sa suncobranima) na kojima su se prodavali perad, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te povrće. Do kaldrme su se pružala prodajna mjesta mesara – mesnice na pokretnim kolicima s krovićima. Nasuprot njima, s druge strane kaldrme prodavalo se voće. Riblja je tržnica bila u Generalskoj ulici (danas Frankopanska), a tzv. stara krama u Florijanskoj (danas Draškovićeva, kod vatrogasaca).

Trgovci su živjeli „od petka do petka“ jer petkom se ovdje jako puno zaradilo. Ako je bila kiša, slijedio bi tjedan mrzovolje i štedljivosti. Često su gledali prema križu na Presvetom Trojstvu – okretao se prema vremenu. Ako je bio okomit na Hauptstrase, danas Radićevu ulicu, znali su da se vrijeme mijenja.

Ako bi na petak pao kakav blagdan ili praznik, pomaknuli bi sajam na četvrtak pa je Karlovac jedini dan gdje je četvrtak zapravo petak.

Svatko je ovamo dolazio po nešto. Netko je donio, netko odnio. Štefa iz Mekušja donijela je sir, mirisan i slasan. Anka iz Drežnik Grada nije puno donijela u košari, ali zato je puna priča iz svojega kraja. Skupila je glavu s Rezikom iz Vivodine i pričaju o tome tko se oženio, a tko neće nikada. Pričaju i o tome da susjedova mala nije došla kući spavati… Imat će o čemu pričati i za devet mjeseci. Evo, stigao je i Marko iz Ogulina. Svi znaju da on ima najbolje zelje. Umrla mu je žena pred godinu dana, a još je u snazi. Ima ponešto i u kesi. Udavače ga rado gledaju i smješkaju se. Ponekad su najbolje stvari one besplatne. Dok su virili u košare i na klupe, mnoge vijesti su se prenosile, a dobre vijesti treba širiti dalje. Tako se oduvijek ovdje radilo. Činite tako i vi!

Širite dobru priču o Karlovcu, našemu gradu koji ima još toliko skrivenih kutaka, a mi smo ih za vas pospremili u ove redove.