WRC Croatia rally u Karlovcu budi i duh slavnih motokros dana!

blank

Od 22. do 25. travnja Hrvatska je po prvi put domaćin utrke World Rally Championshipa. Četiri brzinska ispita voze se u okolici Karlovca, koji već ima iskustva s organizacijom najvećih svjetskih auto-moto natjecanja – umjesto motocikala, sada su u prvom planu automobili.

Po drugi puta u svojoj povijesti Karlovac i okolica bit će u središtu pozornosti ljubitelja oktana i brzina diljem svijeta. Nakon što je u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća grad na četiri rijeke u četiri navrata bio domaćin utrka Svjetskog prvenstva u motokrosu, sada će stazama u gradskoj okolici juriti vozači i timovi World Rally Championshipa, druge najatraktivnije i najpopularnije svjetske automobilističke karavane, čiju popularnost nadmašuje samo ona Formule 1.

Najbolji svjetski vozači motokrosa u Karlovcu su se nadmetali četiri puta. Poticaj je bilo uređenje izuzetno atraktivne i vrlo teške staze oko i podno Starog grada Dubovca, koja je brzo stekla i međunarodnu reputaciju, isprva kroz „Dunavski kup“ i „Nagradu Karlovca“ na kojima su nastupali vozači iz desetak europskih zemalja, a potom i uz veliku počast uz uvrštavanje karlovačke utrke u kalendar Svjetskog motokros prvenstva 1971. godine. Uz gotovo 20.000 gledatelja ispod dubovačke gradine nastupila su 43 vozača iz 19 zemalja svijeta, među kojima i jedan od najboljih karlovačkih sportaša svih vremena Leno Šoštarić.

Već 1974. godine staza na Dubovcu ponovno je bila domaćin utrke Svjetskog prvenstva, no bila je to i posljednja velika priredba na Dubovcu – između sportske atraktivnosti i kulturno-povijesne baštine prevagnula je potreba za očuvanjem baštine, na što nitko nije imao prigovora, iako su mnogi žalili za uistinu atraktivnim dubovačkim utrkama. No, odlična organizacija karlovačkih utrka i izgradnja nove vrlo atraktivne staze na Slunjskim Brdima osigurale su nove velike međunarodne utrke, uključujući i još dvije u programu Svjetskog prvenstva – 1977. i 1979. godine. Uz Lenu Šoštarića među najboljim svjetskim vozačima mjesto je tada pronašao još jedan Karlovčanin – Željko Zorić.

Domovinski rat prekinuo je tradiciju velikih natjecanja na Slunjskim Brdima, a karlovački ljubitelji moto sporta nadaju se kako će uskoro ponovno zaživjeti staza na Logorištu, jer motokros je našem gradu „u krvi“.

Automobili umjesto motocikala

No, u međuvremenu na svoje će doći ljubitelji automobilizma. I to ne tek „zamjenom“ za slavne dane motokrosa, već zasigurno najatraktivnijim i najvećim sportskim događajem u gradskoj sportskoj povijesti uz Svjetsko prvenstvo u košarci (1970.) i Univerzijadu (1987.).

Hrvatska će od 22. do 25. travnja po prvi puta biti domaćin ovog velikog natjecanja, a dobar dio odvijat će se na stazama u karlovačkoj okolici i na području Karlovačke županije. Tako će u petak 23. travnja najbolji svjetski vozači rallya voziti brzinske ispite Jaškovo – Mali Modruš Potok te Pećurkovo Brdo – Mrežnički Novaki, a  danas kasnije etape Krašić – Vrškovac i Vinski Vrh – Duga Resa.

Dakako, u Hrvatsku stižu najveće zvijezde ovog sporta iz cijelog svijeta, a već i prije nego je počela utrka se upisala u povijest! Naime, na Croatia Rallyju kao vodeći će startati najmlađi vozač u povijesti, tek 20-godišnji Finac Kalle Rovanperä, koji nakon prve dvije utrke WRC-a za ovu sezonu (Monte Carlo i Finska) vodi na ljestvici ispred posljednjih godina dvojice najistaknutijih i najboljih vozača rallyja – Francuza Sébastiena Ogiera i Estonca Otta Tänaka. Ogier je bio najbrži u Monte Carlu, a Tänak u Finskoj, no obojica su imali peh u drugoj utrci pa se mladi Finac s drugim i četvrtim mjestom probio na sam vrh.

Ukupno se očekuje dolazak 80 vozača i gotovo 1500 članova timova i mehaničara, a u Hrvatskoj će početi i novo izdanje Junior WRC Rallyja s najboljim mladim vozačima svijeta.

U predahu automobilističkih uzbuđenja nemojte propustiti sve druge užitke koje nudi Karlovac, posebno u proljeće jedna od najprivlačnijih hrvatskih destinacija, grad koji se hvali da nije sadio i gradio parkove, već je, obrnuto – samog sebe izgradio i „posadio“ usred velikog parka. I zaista, kilometri karlovačkih šetnica kroz drvorede i parkove, omeđene rijekama, natjerat ćete da ste zaista u jednom ogromnom parku. Ne propustite ni jedini hrvatski slatkovodni akvarij Aquatiku, kojem ćete se diviti već izvana za arhitektonski dizajn nagrađen brojnim međunarodnim nagradama, Muzej Domovinskog rata na Turnju koji će vas provesti kroz teške, ali i slavne dane nedavne karlovačke povijesti, Stari grad Dubovac koji bdije nad gradom od njegovog osnutka, a povijest mu seže još u 13. stoljeće, popijte čuveno Karlovačko pivo i uživajte u ukusnom zalogaju u nekom od brojnih karlovački restorana – posebno ako volite ribu, jer ovog proljeća upravo će riblji specijaliteti biti tematska gastro ponuda u gradu na četiri rijeke!

Petak – sajmeni dan

blank

Ponekad su najbolje stvari one besplatne. A po besplatno se dolazi na sajam.

Petak je u Karlovcu. Neki prošli petak. Neki od prije barem 50-ak godina. Petkom se na središnjem trgu u Zvijezdi skupljaju trgovci, majstori zanatlije, preprodavači. Svi dolaze u Karlovac donoseći svoje proizvode. I tako već skoro 400 godina. Prvih 40-ak dali su nam subotu, a onda je Ferdinand Treći 1639. potpisao da to bude petak. Naš sajmeni dan jedan je od najstarijih u Hrvatskoj na petak.

U početku je ovaj trg bio namijenjen vojsci, ali taj jedan dan u tjednu dolazili su trgovci i opskrbljivali vojsku i malobrojne civile svim onim sitnim potrepštinama koje su im trebale za život. Češalj, cipele, komad odjeće za spavanje… Velika oprema potrebna za vojsku, naoružanje i slično, dolazilo je lađama, Kupom.

Najviše su ovamo dolaze žene. Zato se ovaj plac zvao i „ženski plac“. Uglavnom su klupe bile postavljene na dijelu trga od zdenca, prema kaldrmi (sjeverna strana, prema ljekarni). Bilo je tu nekoliko redova drvenih štandova s nadstrešnicama i klupama (dio je bio sa suncobranima) na kojima su se prodavali perad, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te povrće. Do kaldrme su se pružala prodajna mjesta mesara – mesnice na pokretnim kolicima s krovićima. Nasuprot njima, s druge strane kaldrme prodavalo se voće. Riblja je tržnica bila u Generalskoj ulici (danas Frankopanska), a tzv. stara krama u Florijanskoj (danas Draškovićeva, kod vatrogasaca).

Trgovci su živjeli „od petka do petka“ jer petkom se ovdje jako puno zaradilo. Ako je bila kiša, slijedio bi tjedan mrzovolje i štedljivosti. Često su gledali prema križu na Presvetom Trojstvu – okretao se prema vremenu. Ako je bio okomit na Hauptstrase, danas Radićevu ulicu, znali su da se vrijeme mijenja.

Ako bi na petak pao kakav blagdan ili praznik, pomaknuli bi sajam na četvrtak pa je Karlovac jedini dan gdje je četvrtak zapravo petak.

Svatko je ovamo dolazio po nešto. Netko je donio, netko odnio. Štefa iz Mekušja donijela je sir, mirisan i slasan. Anka iz Drežnik Grada nije puno donijela u košari, ali zato je puna priča iz svojega kraja. Skupila je glavu s Rezikom iz Vivodine i pričaju o tome tko se oženio, a tko neće nikada. Pričaju i o tome da susjedova mala nije došla kući spavati… Imat će o čemu pričati i za devet mjeseci. Evo, stigao je i Marko iz Ogulina. Svi znaju da on ima najbolje zelje. Umrla mu je žena pred godinu dana, a još je u snazi. Ima ponešto i u kesi. Udavače ga rado gledaju i smješkaju se. Ponekad su najbolje stvari one besplatne. Dok su virili u košare i na klupe, mnoge vijesti su se prenosile, a dobre vijesti treba širiti dalje. Tako se oduvijek ovdje radilo. Činite tako i vi!

Širite dobru priču o Karlovcu, našemu gradu koji ima još toliko skrivenih kutaka, a mi smo ih za vas pospremili u ove redove.