Skip to content

Stara krama – karlovački petak

Mjesto radnje: Karlovac

Vrijeme radnje: svaki petak

Glavni likovi: prodavači i kupci

Tako bi otprilike započelo pisanje lektire o karlovačkoj Staroj krami. Namjerno pišem Staru kramu velikim slovom zbog značenja kojeg ima. Stara krama nije samo mjesto ili sadržaj, nije to obično trgovanje rabljenim stvarima niti nužda socijalnih neprilika. Karlovačka Stara krama je 400 godina star dobri duh grada na četiri rijeke a petak jedan od najstarijih sajmenih dana u Hrvatskoj. U početku je bilo određeno da će sajmeni dan biti subota, ali se od toga brzo odustalo zbog velikog udjela židovskih trgovaca koji su svetkovali subotu, a bili su  nositelji trgovine u gradu, Tako je je sajmeni dan postao petak. Od tada, petak je u Karlovcu simbol za plac i staru kramu.  

Sjećam se da je jednom petak bio u četvrtak. Dogodilo se to zbog nekog blagdana kada je Stara krama s petka premještena na četvrtak i jasno mi zvoni u glavi rečenica: “Ej, znaš li da je ovaj tjedan petak u četvrtak ?“ Većinom je petak ipak u petak.

Stara krama je najživopisnije i najšarenije mjesto u gradu kada se plato ispred Aquatike na Korani pretvara u tržnicu, shopping centar i burzu antikviteta. U svom začetku Stara krama bila je na lokaciji u Florijanskoj ulici, na trgu ispred današnjeg Vatrogasnog muzeja. Kasnije se preselila na Strossmayerov trg u neposrednoj blizini glavne gradske tržnice u Zvijezdi, a izgradnjom tržnice u Novom centru, stara krama je postala i ostala vjerna pratiteljica glavnog trgovačkog zbivanja u gradu dok nije prerasla i te okvire pa je preseljena na rubni dio grada, Ilovac. Otvaranjem prostora Športsko rekreacijskog centra na Korani, Stara krama se vraća u grad, na zadovoljstvo svih ljubitelja starina i recikliranih stvari. Zanimljivo je danas gledati „buvljak“ s gomilom starih stvari ispred modernog zdanja Aquatike – slatkovodnog akvarija Karlovac i promatrati vremensku crtu koja spaja povijest i budućnost.

Petak u Karlovcu znači lutanje po Staroj krami u potrazi za fragmentima povijesti i uzbudljivo putovanje od jeftinog kiča do vrijednih antikviteta. Pred vašim nogama razasuto je neiscrpno blago tavana i podruma, raznovrsni ostaci kulturne baštine Karlovca i svijeta, ukrasni predmeti od baroka do moderne umjetnosti, suvenirska scena od New Yorka preko Cape Towna do Tokija, povijesni artefakti industrijske baštine, knjige, časopisi, numizmatika… sve od vrijednih svjetskih rariteta do kombinea iz bakinog ormara. 

Stara krama je mjesto gdje 10 kuna katkad vrijedi beskrajno puno i uvijek krije mali povijesni spektakl. 

„Stara krama krije stare knjige kaj nas uče
da ni jedan život ni od jučer,
da je bilo kako je baš bilo,
da bu bilo kak bu nam se snilo,
da je Karlovac oduvijek bil grad
s četiri rijeke, starim gradom, pola vijeka mlad,
i sa Zvijezdom u sredini, pravi velegrad!

I sad znam, moram kupit knjige teške povijesti,
i već znam, teško je sve to meni nositi.

Al ne dam se, cjenkam se, za te odbačene stvari,
za koje znam da ponekad, nitko za njih ni ne mari.

Pa krenem dalje lutajući tražeći još nešto,
nađem fertun, Kalimera, i peto i šesto,
pa ogladnim i kupim si kotlovinu s kruhom,
od težine povijesti vratit ću se s bruhom.

Svete slike, pisanice, knjige i gobleni,
porculanske lutke, patuljci i krigle,
drveni kredenac kaj su godine ga stigle,
i baš svega ima od lokomotive do igle.

Malo gore, malo dolje,
uvijek imam za to volje,
lijevom rukom u baroku,
desnom nogom već u skoku.

Stare slike s razglednica,
mesingana posudica,
na tufnice oni lonci,
karlovački grb u bronci.

Tri za deset, il pedeset,
ajde spusti malo cijene,
i dodaj na vagu, brate,
dvije čaplje drvene.

Stara knjiga o Karlovcu,
još je trag od kuge nutra,
prašne slike nepoznate
otkrivaju davna jutra.“

Pročitajte i ovo:

Mjesta i doživljaji

Karlovački zidići

Postoje zidine, zidovi i zidići. Zidine su u povijesti služile za obranu gradova i ljudi, a danas su turističke atrakcije.

Karlovac
Mjesta i doživljaji

Drveni most

Karlovac je grad na četiri rijeke i desetak mostova u užem dijelu grada. Mostovi, naravno, služe da premošćuju rijeke i