Skip to content

Božić u karlovačkom kraju

Ovo je najveselije doba godine, u to nema sumnje. Sve je okićeno, svijetle tisuće lampica, po cijelom gradu osjećamo miris kuhanog vina i cimeta… tko to ne bi volio.

Osim što pripremamo svoju dušu i misli na dolazak sina Božjeg, došašće je obično doba u kojem i svoje domove pripremamo za Božić. Kako u prošlosti, tako i danas, svoje domove uređujemo kako bi bili  savršeno čisti i uredni, pečemo kolače, ukrašavamo lampicama svaki kutak stana ili kuće, ponekad i pretjerujemo. No u prošlosti je to sve bilo ipak malo jednostavnije…

U selima u okolici grada Karlovca detaljne pripreme za Božić počele bi na Tominje (21. prosinca). Tada bi se obavila zadnja nabava namirnica koje su nedostajale. Kuća bi se temeljito očistila i krenulo bi se s pripremom kolača, obično „tvrdih“ koji su mogli dulje stajati poput paprenjaka, tvrdih keksića koji su se izrađivali „na mašinu“ i sličnih. Dani do Badnjaka prolazili su u pripremama u kojima su sudjelovali svi ukućani, pogotovo djeca koja su se Božiću najviše i veselila.

Božić i običaji

Na Badnjak je u svakom kućanstvu bilo živahno, kako u prošlosti tako i danas. Domaćice su pripremale hranu za taj dan – peku kruh, kolače (makovnjaču, orehnjaču, kuglof, gibanicu, …) i poseban Božićni kruh koji je stajao na sredini stola zajedno s pšenicom, svijećom i raspelom. Djeca i mlađi članovi obitelji su kitili bor i ukrašavali kuću što je obično bilo popraćeno pjevanjem tradicijskih božićnih napjeva. Na žalost, neki običaji su već pomalo zaboravljeni ili se odvijaju tek u ponekoj kući. Jedan takav običaj je unošenje Božića u kuću. Gospodar kuće bi ranije odabrao veći naramak pšenične slame, a kada bi pao mrak i crkva odzvonila pozdravljenje, ukućani bi se okupili oko stola i u mraku tiho molili. Gospodar kuće bi izišao van, uzeo naramak slame, upalio svijeću, uzeo posudu sa zrnjem i kruh te pokucao na vrata. Netko od ukućana bi otvorio vrata, gospodar kuće bi pozdravio s „Faljen Isus i Marija“, a ukućani bi odgovorili s „Navike“. Formula kojom bi gospodar čestitao Božić razlikovala se od mjesta do mjesta, ali je obično uključivala želje za dobrim urodom, brojnim životinjama,  zdravljem ukućana te naravno, obiljem Božjeg blagoslova i mira. Prije ponoći se išlo na misu polnoćku, a nakon polnoćke bi se blagovalo jelo koje su domaćice cijeli dan vrijedno pripremale.

Božićno jutro je uvijek bilo posebno veselo, na stolu je bilo svega u izobilju i svatko je mogao uzeti koliko je htio, što nije bilo moguće u ostatku godine. Očekivao se i prvi gost koji je morao biti muškarac (ženama je bilo zabranjeno ići u goste jer se vjerovalo da donose nesreću i neuspjeh u radovima) koji je morao dobro jesti i piti, da bu sve jelo i pilo i čvrsto sjediti na stolici da bu kvočke sedele na jajima. Nakon zajedničkog obroka (u nekim selima je bio prije, a u nekim selima nakon mise) ukućani su u svečanoj odjeći odlazili u crkvu na misu, a nakon mise ispred crkve susretali su se s rodbinom, razgovarali, razmjenjivali božićnice, pjevali božićne pjesme, ponegdje zaplesali kolo. Običaj je bio da se na Božić ostaje u krugu obitelji, no to se pravilo često kršilo, pogotovo među mladima.

Božić je i danas obiteljski blagdan, blagdan kojem se najviše vesele djeca, ali i odrasli, pogotovo oni koji nisu dozvolili da im dijete koje oduvijek čuči u njima izgubi to božićno veselje, ali ne zbog poklona koje ćemo naći ispod bora, već zbog onoga što Božić uistinu jest… a Božić je nada, Božić je mir, Božić je vjera i nada u bolje sutra.

Sretan i blagoslovljen Božić!

Pročitajte i ovo:

blank
Mjesta i doživljaji

Domaći medenjaci

Paljenjem prve adventske svijeće obilježili smo početak došašća, mnogima omiljenog razdoblja u godini. Svijeća je upaljena kod Veleučilišta uz prisustvo

blank
Mjesta i doživljaji

Na pivo u Karlovac – tko, što, gdje

Dobro došli u grad rijeka i parkova i – grad piva! Ako se smatrate pivoljupcem, Karlovac jednostavno morate posjetiti u

Visit Karlovac Blog